BIZNIS I STARTUP

U Njemačkoj postoje dvije osnovne kategorije samostalnog rada. 'Freiberufler' (slobodna zanimanja) su ljekari, inženjeri, IT stručnjaci, umjetnici i novinari. Oni ne plaćaju 'Gewerbesteuer' (porez na obrt) i proces registracije je jednostavniji – samo se prijave poreskoj upravi. Svi ostali (trgovina, ugostiteljstvo, zanati) su 'Gewerbe' (obrtnici) i moraju se prvo prijaviti u 'Gewerbeamt' svoje opštine.

Ovo je najbrži put do sopstvenog biznisa. Odlazite u Gewerbeamt (često se može obaviti i online), popunite formular i platite taksu od 20 do 60 eura. Sa tom potvrdom ('Gewerbeschein') možete legalno fakturisati svoje usluge. Od 2026. godine, nakon ove prijave, automatski dobijate e-mail sa pristupom za 'Fragebogen zur steuerlichen Erfassung' (upitnik poreske uprave) koji morate popuniti u roku od mjesec dana.

Ako želite zaštititi privatnu imovinu, trebate osnovati firmu sa ograničenom odgovornošću. GmbH zahtijeva 25.000 eura početnog kapitala. Ukoliko nemate taj novac, postoji 'UG' (Unternehmergesellschaft) koju možete osnovati sa simboličnim kapitalom od 1 eura. UG je zapravo 'mini-GmbH' koja svake godine mora odvajati 25% dobiti u rezerve dok ne sakupi 25.000 eura, kada se automatski pretvara u puni GmbH.

Kao početnik, možete iskoristiti 'pravilo malog poduzetnika'. Ako vaši prihodi u prvoj godini ne prelaze 22.000 eura (a u drugoj ne planirate preko 50.000 eura), oslobođeni ste obračunavanja PDV-a (Umsatzsteuer) na svojim fakturama. To znači manje birokratije i niže cijene za vaše klijente koji su fizička lica. Na fakturi samo morate navesti rečenicu: 'Gemäß § 19 UStG wird keine Umsatzsteuer berechnet'.

Dobijate dva broja. 'Steuernummer' je vaš interni broj u poreskoj upravi koji koristite za porez na dohodak. 'USt-IdNr' (PDV broj) je neophodan ako radite sa firmama izvan Njemačke (npr. klijenti iz BiH, Srbije ili Austrije). Od 2026. godine, svi poduzetnici su obavezni imati i 'Wirtschafts-Identifikationsnummer' (W-IdNr) koji služi kao jedinstveni identifikator u svim komunikacijama sa državnim organima.

Kao samostalni poduzetnik, sami plaćate svoje zdravstveno osiguranje. Možete ostati u državnom (GKV) kao 'dobrovoljni član', gdje plaćate oko 15-18% svojih prihoda, ili preći u privatno (PKV). Što se tiče penzije, većina poduzetnika nije obavezno osigurana (osim nekih zanata i učitelja), što znači da sami morate brinuti o štednji za starost. Od 2026. se diskutuje o uvođenju obaveznog penzionog osiguranja za sve poduzetnike ('Altersvorsorgepflicht'), pa pratite vijesti.

Čim otvorite biznis, postajete prinudni član industrijske i trgovinske komore (IHK) ili zanatske komore (HWK). Članarina je obavezna i zavisi od vaše dobiti. U prvim godinama sa malim prihodima često ste oslobođeni plaćanja, ali ste i dalje član. Komore nude besplatne pravne savjete, pomoć oko ugovora o naukovanju i razne mrežne događaje koje trebate iskoristiti.

Ako otvarate biznis iz nezaposlenosti (dok primate ALG I), možete tražiti 'Gründungszuschuss' od Agentur für Arbeit. Država vam može isplaćivati iznos vašeg zadnjeg ALG I plus 300 eura za osiguranje tokom prvih 6 mjeseci, a nakon toga još 9 mjeseci po 300 eura. Uslov je da imate dobar biznis plan koji je odobrila 'stručna institucija' (često IHK ili HWK).

Od 2026. godine, papirne fakture i obični PDF fajlovi postaju prošlost u B2B sektoru u Njemačkoj. Uvodi se obaveza izdavanja strukturiranih elektronskih faktura (E-Rechnung) koje sistemi mogu automatski očitavati. To znači da ćete morati koristiti neki od modernih softvera za računovodstvo (npr. Lexoffice, SevDesk ili slično) koji podržavaju XRechnung ili ZUGFeRD standarde.

Ako u Njemačku dolazite da otvorite biznis na bazi vize (§ 21 AufenthG), morate dokazati da za vaš biznis postoji 'ekonomski interes' ili 'regionalna potreba'. Obično se zahtijeva investicija i otvaranje radnih mjesta. Međutim, ako ste u Njemačkoj završili studije ili radite kao stručnjak, prelazak u samostalne vode je znatno lakši. Od 2024. godine, IT stručnjaci mogu lakše dobiti dozvolu za freelance rad bez rigoroznih provjera biznis plana.

Zakon rigorozno kažnjava ovu praksu: Ako otvorite Gewerbe (npr. kao građevinac, dostavljač ili čistač), a onda 5/6 vaših godišnjih prihoda dolazi samo od JEDNOG klijenta (koji vam faktički glumi šefa), država to smatra utajom doprinosa! Smatra se da ste trebali biti zaposleni kao radnik. Ako porezna uprava ovo otkrije, retroaktivno će naplatiti sve doprinose (penziono, zdravstveno) za protekle godine. Ovo često dovodi do direktnog bankrota 'poduzetnika'.